Kanton Sarajevo - turistička destinacija

Područje Kantona Sarajevo ima izuzetno važno mjesto u razvoju privrede Bosne i Hercegovine u cjelini, a takodje i u razvoju turizma, koji se posljednjih godina počinje intenzivnije razvijati.

 Šira orijentacija na razvoj turizma, odnosno valorizacija atraktivnih elemenata ponude, opravdava i inicira sve brži porast medjunarodnog i domaćeg turizma, kao i izrastanje Sarajeva, kao urbanog centra, u jako emitivno turističko područje. S tim u vezi treba naglasiti i činjenicu sve prisutnije orijentacije i politike na razvoj male privrede, tj. malog turizma. 

  

Koji bi bili osnovni uvjeti koji opredjeljuju razvoj turizma na ovom području?

- položaj Sarajeva prema unutrašnjosti i prema Jadranu, kao najvažnijem  receptivnom turističkom području, zatim

- veoma povoljne prirodne mogućnosti za tzv. masovni rekreacioni  turizam i u zimsko i ljetno vrijeme;

- izvanredna baština spomenika kulture i historije, kao posljedica burnih zbivanja u prošlosti i smjena kulturnih uticaja. [1]

Geografski položaj ove regije do sada je uglavnom uticao na razvoj turizma                             u Sarajevu, kao centru područja, a njegova okolina je u manjoj mjeri osjetila impulse                                                             tog razvoja. U prvom redu razvoj turizma je doprinio razvijanju komunikacije na koridoru Vc ( Svilaj – Doboj – Sarajevo – Mostar – Ploče ) i drugih vitalnih putnih pravaca u Bosni Hercegovini, a preko Sarajeva se odvijao i najveći turistički promet prema srednjem i južnom Jadranu.

U turističkoj sezoni koridor Vc je jedna od najatraktivnijih saobraćajnica, pa je okosnica za razvoj turizma ne samo Sarajevske regije, već svim naseljenim mjestima od Broda do Metkovića, gdje je izlazna linija koridora granica sa Republikom Hrvatskom. Ipak, treba konstatovati da stanje i kvalitet ove saobraćajnice nije na potrebnoj razini, da je praktično limitirajući činilac za razvoj turizma i privrede uopšte. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u Evropi koja po razvoju putne infrastrukture znatno zaostaje, ne samo za najrazvijenijim evropskim zemljama, nego je i na regionalnom nivou inferiorna. Izgradnja koridora Vc će omogućiti spajanje sa evropskom mrežom putnih pravaca i na taj način širom otvoriti vrata razvoju turizma i svih komplementarnih privrednih djelatnosti.

U marketinškom smislu, turistička destinacija predstavlja prostor koji u sebi sadrži dovoljan broj turističkih atrakcija da bi se mogao ponuditi kao turistički proizvod. Ključni turistički elementi Kantona Sarajevo su orijentalna Baščaršija, vijekovna multikulturalnost, institucije kulture i imidž olimpijskog grada. Koliko to prostor u ovom radu bude dozvoljavao, prikazat ćemo ove, ali i druge elemente turističkog proizvoda Kantona Sarajevo. Međutim neke od ovih destinacija nisu u dovoljnoj mjeri razvijene da udovolje potrebama i željama turista. Ukoliko bi se, pored postojećih, prihvatila ideja formiranja novih dodatnih turističkih proizvoda za ovo područje, trenutna ponuda mogućoj turističkoj klijenteli bi se mogla značajno povećati. Ovo bi zasigurno omogućilo da se ustaljeno razgledanje znamenitosti užeg dijela grada i obilaska prirodnih cjelina Kantona, dopuni i proširi ponudom iz sektora sporta, kulture, šopinga i slično, te da se pokrenu i neke mikrolokacije za kojima vlada interesovanje, a nisu dovoljno zastupljene u ponudi.

---

[1] ) O tome: Studija  dugoročnog razvoja turizma u BiH, UZ BiH i Institut za   ekonomiku turizma, Zagreb, 1971.

Programske odrednice budućeg razvoja turizma u Kantonu Sarajevo

Turistički razvoj ovog kantona se zasniva na daljnjem kretanju turističkog tržišta, na vrijednosti turističkih resursa i geoprometnog položaja. Tu se već, na osnovu ovih karakteristika, uočavaju akcije u pravcu razvoja savremenog masovnog turizma.

Ovo područje se odlikuje specifičnim karakteristikama, te zato ima izuzetno važno mjesto u okviru kontinentalnog turističkog podneblja i turističke ponude, koju treba kreirati na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Kao prostor s izuzetno povoljnim prirodnim uslovima za razvoj masovni razvoj zimskog turizma, a karakteristikama koje ga u tom čine ekskluzivnim u Bosni i Hercegovini, kao dio koji posjeduje potrebne resurse za razvoj zdravstvenog turizma i perspektivama za razvoj masovne rekreacije, kao geografski i politički centar sa pripadajućim ekskluzivitetom za razvoj kongresnog turizma, Sarajevo i ovaj kanton će imati presudnu ulogu u ostvarivanju dugoročnog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, a samim tim i u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. [1]

Na osnovu vlastitih faktora na kojima se može razvijati turizam u ovom kantonu, treba uzeti u obzir i one uslove koji nemaju autonomni karakter, nego se zasnivaju na činjenici da se Sarajevo nalazi u neposrednoj zoni uticaja velikih domaćih i međunarodnih turističkih tokova koji će se kretati ovim područjem prema drugim ciljevima, posebno prema jugu.

Razumije se da će turističkom razvoju doprinijeti rast dohodovnih, industrijskih, saobraćajnih, trgovačkih i drugih faktora i da će ovo područje imati odlučujuću ulogu u razvoju turizma Bosne i Hercegovine. [2] Pri tome se očekuje da će, već sada visoko razvijena, subjektivna sklonost stanovništva turističkoj rekreaciji biti u stalnom porastu.

Kad se govori o ciljevima turističkog razvoja Kantona Sarajevo, onda treba reći da su oni identični s ciljevima drugih kantona :

-          porast narodnog dohotka, prelijevanjem turističke potrošnje iz razvijenih u manje razvijena područja, kao i stvaranje sopstvenog dohotka u nizu djelatnosti,

-          razvoj turizma s ciljem zapošljavanja, jer su sve manje mogućnosti za to u primarnom i sekundarnom sektoru;

-          intenziviranje ekonomske aktivnosti, posebno u opštinama Kantona koje zaostaju u razvoju, a oskudijevaju u prirodnim i drugim resursima, a turizam ih može izvesti iz depresivne pozicije;

-          realizacija društvenog prihoda od turizma, što je ne samo jedan od ekonomski najpovoljnijih načina dobave deviza, nego i važna potreba cijele države.

---

[1] Studija UZ BiH i Instituta za ekonomiku turizma, Zagreb, str. 14

[2] Vidi: M. Festić „Inozemna turistička potrošnja u BiH i  njezin utjecaj na narodni   dohodak“, „Svjetlost“, Sarajevo,

    1975. god., str.47.

Obogaćivanje turističke ponude Kantona Sarajevo

 Postojeći hotelski kapaciteti bi modernizacijom i rekonstrukcijom mogli sebi obezbijediti viši stepen kategorizacije objekata, i samim tim, promijeniti strukturu klijenata i obezbijediti klijentelu kojoj nije problem izdvojiti više novca za željeni luksuz i komfort. Ako idemo tim pravcem, onda bi zapravo jedan oh prvih koraka trebao biti dovršenje standardizacije i kategorizacije turističkih kapaciteta u Kantonu od strane komisije pri nadležnim ministarstvima, kako bi turisti znali na koji kvalitet mogu računati pri posjeti našoj zemlji. 

Certificiranje planinske klime šireg područja Bjelašnice u cilju dobijanja atesta kako bi se javno mogla promovirati koristnost ove vazdušne banje. Brojni turistički autobusi koji svakodnevno prolaze kroz Sarajevo, bi mogli praviti duže zaustavljanje u našem gradu. Na ovaj način bi se mogla realizirati kvalitetnija i duža posjeta jezgru grada. Ovo bi se moglo obezbijediti pravljenjem parkinga za turističke autobuse sa kojih bi turisti relativno brzo mogli doći do određenih turističkih objekata.

Zatim, postojeći prirodni resursi ne mogu, naročito tokom sezone, prihvatiti sve turiste, pa bi se riješenjem tog pitanja uveliko povećalo zadovoljstvo turista koji posjete naš grad. Izvođenjem i pravljenjem studije eko, etno, agro i seoskog turizma bi se značajno obogatila postojeća ponuda za turiste, a takođe bi se pospiješio razvoj slabije razvijenih područja, te bi se povećalo održavanje zaštićenih područja.

U turizmu, kao privrednoj grani, dominantnu ulogu igra kupovina usluga, a ne roba. Upravo taj turistički proizvod, koji se sastoji od više različitih proizvoda i usluga, predstavlja najvažniji dio turističkog sistema, i kao takav, turistički proizvod je spona između turističke ponude, sa jedne strane, i turističke potražnje, sa druge strane. Ono što je najvažnije za svaki turistički proizvod jeste njegova atraktivnost, usluge koje nudi, te njegova dostupnost.

Kao turistička destinacija, Kanton Sarajevo predstavlja zanimljivu turističku destinaciju kao rezultat njegovog geografskog položaja, prirodnih ljepota od kojih su mnoge još uvijek netaknute, zatim kulturno – historijske znamenitosti koje svojim raritetom predstavljaju pravi biser, i na kraju pogodna klima koja omogućava zadovoljenje najrazličitijih turističkih ukusa.

Međutim, trenutni nivo iskorištenosti turističkih proizvoda se može značajno povećati tako što će se organizirati i osmisliti cjelokupna turistička privreda. Činjenica je da je turistički proizvod Kantona Sarajevo ovisan o brojnim faktorima, poput vremena, prostora, atraktivnosti, pristupa, raspoloživosti aranžmana, mogućim aktivnostima i pratećim servisima.

Prostorna komponenta Kantona Sarajevo je relativno povoljna, i predstavlja političko, administrativno, privredno i kulturno središte države. Vremenska komponenta zapravo odražava trajanje turističkog proizvoda. Ogleda se kroz dužinu trajanja sezone, boravkom gostiju i predviđenog odmora. Kanton Sarajevo predstavlja mjesto susreta različitih kultura, religija i tradicija, što samo dodatno obogaćuje turističku ponudu. Upravo zbog toga Sarajevo danas može ponuditi različite oblike selektivnog turizma kao što su zimski, ljetni, eko – turizam, religijski, lovni, zdravstveni i slično.

Kanton Sarajevo obiluje turističkim potencijalima koje, radi što jednostavnijeg prikaza, možemo podijeliti u nekoliko skupina. Najprije ćemo prikazati nekoliko prirodnih turističkih potencijala.

Turistički smještajni kapaciteti Kantona Sarajevo

Turističku ponudu Kantona Sarajevo, između ostalog, određuje i konkurentska sposobnost lokacije i proizvoda na turističkom tržištu u odnosu na ostale u bližem i daljem okruženju. U predratnom periodu na području Kantona Sarajevo postojala su i poslovala 32 hotela, motela i pansiona, koji su raspolagali sa cca 5000 ležajeva. Međutim, ratna dešavanja su uništila većinu turističkih objekata u Sarajevu. Privatizacija smještajnih kapaciteta u poslijeratnom periodu je tekla izuzetno sporo, što je uzrokovalo i njihovo sporije stavljanje u upotrebu. Danas, u Kantonu Sarajevo, samo pojedini hoteli ispunjavaju uslove turoperatora. Ugostiteljski objekti koji su građeni poslije rata, uglavnom su se orjentisali na kreiranje malih, intimnih prostora koji pružaju usluge u skladu sa evropskim standardima. Poredeći kapacitete prije i poslije rata, možemo reći da Kanton Sarajevo danas raspolaže sa cca 94% predratnih smještajnih kapaciteta. Pregled broja turista u periodu I – VI 2010. godine u odnosu na isti period prethodne godine veći je za 17,5% dok je broj noćenja veći za 17,4%( tabela I).

Infrastruktura

Plan Kantona Sarajevo predviđa rast saobraćajnih veličina, što će utjecati na dalji razvoj i modernizaciju saobraćajne infrastrukture, što je upravo jedan od primarnih preduslova za uspiješno organiziranje i odvijanje grane turizma.

U Kantonu Sarajevo su svi važniji putni pravci pokriveni asfaltnim trakama, međutim, kvalitet održavanja svih asfaltnih i drugih puteva je upitan, i tome bi se trebala posvetiti dodatna pažnja. Takođe, činjenica je da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi bez završenog, izgrađenog modernog autoputa.

Poslijeratni period bilježi manju iskorištenost željezničke infrastrukture. Skorija rekonstrukcija i modernizacija postojećih pravaca će, kako se očekuje, značajno  utjecati na veću popularnost turističkog saobraćaja željeznicom.

Aerodrom svojim položajem je sam po sebi velika prednost za turističke i druge konzumente. Zračno povezivanje Sarajeva sa svim dijelovima svijeta moguće je jedino ako ga se tehnički opremi, a postojeća pista proširi i produži, u cilju obezbjeđenja visokog standarda sigurnosti putnika.

Ako gledamo detaljnije na razvoj turističke privrede na području Bosne i Hercegovine, tačnije Kantonu Sarajevo, možemo uočiti pojedine nedostatke. Ovdje ćemo odmah napomenuti da na nivou države ne postoji Zakon o turizmu, a postojeći Zakon na nivou entiteta ima brojne nedorečenosti. Donošenje Zakona na polju turizma, uveo bi  red u ovu oblast, i više bi se približila praksi evropskih zemalja. Ovdje bi se značajno smanjio gubitak zbog sive ekonomije.

Opći podaci o Kantonu Sarajevo

Područje Kantona Sarajevo zauzima središnji položaj u Bosni i Hercegovini. To je prostor kojem se susreću Istok i Zapad, Sjever i Jug, prelama slojevitost povijesti i raznolikosti kultura

Smješten je u planinskom masivu Dinarida, na međi između Podunavskog i Jadranskog sliva. Zauzima približno 2,5% ukupne teritorije BiH, te je tako po svojoj veličini osmi po redu Kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine. Po svom administrativnom ustrojstvu, Kanton Sarajevo se sastoji od Općina, od kojih je najveća po površini Trnovo.

Prostor obiluje bogatstvom kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti: bogatim graditeljskim naslijeđem, povijesnim urbanim cjelinama, parkovima prirode, šumama visoravnima s florom i faunom, vodama. Tu se nalaze zimski, sportsko - rekreativni centri, banjska lječilišta, itd. Posebno obilježje prostoru daje Sarajevo, kao glavni grad Federacije države Bosne i Hercegovine u kojem su sjedišta ambasada, brojnih diplomatsko – konzularnih predstavništava, sjedišta menunarodnih organizacija, državnih institucija, predstavništva gospodarskih organizacija, te kulturnih i sportskih doganaja na svjetskoj razini, itd.  Sarajevo je mjesto olimpijskog naslijena u graditeljskom smislu i stečenog olimpijskog imidža i duha Europi i svijetu.

Kanton Sarajevo izabran je za Europski region 2006. godine, što ga promovira u svim

europskim zemljama.

Klimatski uslovi u Kantonu Sarajevo uslovljeni su nadmorskom visinom lokaliteta, položajem i dužinom i količinom padavina i sl. Temperatura zraka tokom godine je dosta ujednačena, pri čemu je najhladniji mjesec januar, dok je najtopliji juli. Upravo su neki lokaliteti u Kantonu Sarajevo zbog svoje specifične klime poznati i cijenjeni sa zdravstvenog stajališta.

Zaposlenost u turizmu FBIH

Za realne društveno-socijalne uvijete zaposlenost radno sposobnog stanovništva je od naročitog značaja. Prema službenoj statistici (F BiH u brojkama, 2010.) u ugostiteljstvu F BiH 2007., 2008. i 2009 godine zaposleno je kako slijedi:(3,8% od ukupno zaposlenih.)

Tabela 17. Zaposlenost u ugostiteljstvu

Zaposlenost i nezaposlenost	2007	2008	2009
Ugostiteljstvo Accomodation and food service activities	15.656	17.641	17.848

Izvor: F BiH u brojkama, 2010, str.19.

Međutim, u strukturi zaposlenih u privredi ugostiteljstvo sudjeluje s 5,3%.

Naravno, kod procjene zaposlenih u turizmu F BiH na umu treba imati:

• zaposlenost u djelatnostima koje su direktno povezane s turizmom (agencije, usluge

na atrakcijama i sl.)

• zaposlenost koja je u sferi ''sive ekonomije.''
•  

Temeljem izloženog, moguće je procijeniti ukupnu zaposlenost u turizmu na približno 20.000

osoba, što je za F BiH vrlo značajan segment, uključivo obilježja kao što su zaposlenost žena i mladih. Dodatno, a polazeći od izloženih pokazatelja može se zaključiti da je proizvodnost rada u turizmu relativno niska.

4.3.4.      Swot analiza turizma FBIH

Pri ocjeni sadašnjeg stanja i razvojnih mogućnosti odrenene turističke destinacije uobičajeno se koristi SWOT analiza. Na temelju istraživanja obilježja turizma F BiH, terenskog obilaska područja te stavova prikupljenih na Partnerskim konferencijama moguća je analiza kako slijedi.[1]

Tabela 18. Swot analiza turizma F BiH

SNAGE	SLABOSTI
-          ljepota prirode -          bogato kulturno-povijesno naslijene -          tradicija -          multikulturalnost -          dostupnost -          zdrava hrana, gastronomija -          blizina emitivnih tržišta -          cjenovno konkurentna -          obrazovne institucije -          brzi oporavak	-          infrastruktura -          “siva ekonomija” -          još prisutna percepcija nedavne prošlosti -          promocija -          razina brige zaštite prirode -          kontrola iskorištenja prostora -          kvaliteta smještajnih kapaciteta -          menadžment destinacije -          business na renti -          (pre) komplicirana institucionalna organiziranost
PRILIKE	PRIJETNJE
-          trendovi: priroda, avantura, vjera i zdravlje -          novi turistički proizvodi -          povezivanje poljoprivrede i turizma -          povećanje kapaciteta smještaja -          strateški marketing -          osvajanje novih tržišta -          partnerstvo javnog i privatnog sektora -          cjelogodišnje poslovanje -          otvorenost destinacije (konkurentnost) -          integralna kvaliteta destinacije	-          suprotstavljenost razvojnih opcija i projekata -          nedostatna financijska sredstva -          društveno-politička stabilnost -          rastuća konkurencija -          odnos prema prirodi i prostoru -          vizualno zaganenje prostora -          kadrovi u turizmu -          (pre)komplicirana institucionalna organiziranost -          promjene eksternih činitelja (politika, ekonomska stagnacija) -          krize

Izvor: Strategija razvoja turizma Federacije Nosne i Hercegovine za period od 2008. do 2018. godine, str. 70.

U ovom kontekstu čini se preopširnim razlagati svaki element SWOT analize. Ipak, neke- elemente je potrebnoistaknuti i ukratko pojasniti.

Tabela 19. Snage, slabosti, prilike i prijetnje u FBiH

SNAGE	SLABOSTI
Tradicija - U Sarajevu hotel Europa 1882. godine (prije Dubrovnika i Opatije) -Bosansko-hercegovački turistički klub 1892., Sarajevo -Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984. Blizina emitivnih tržišta: -Hrvatska, prije svega Dalmacija -Srbija, Crna Gora, Slovenija -Mediteranska i Srednja Europa Brzi oporavak posljednjih godina -Igman/Bjelašnica, Vlašić, Kupres -Novi projekti; vinske ceste i druge manifestacije -Začeci ozbiljne promocije: Interstat 2007.Londonska turistička burza 2007. godine, Saga Holidays u programe je uključila F BiH	Siva ekonomija“ u turizmu i ugostiteljstvu, što uz finansijske donosii slabosti vezane uz kvalitetu istandard usluga Nedovoljan nivo brige za zaštitu prirode i prostora (mjere, zakoni upripremi) Infrastruktura u širem smislu (koridorVc i autocesta prema Dubrovniku teobnova aerodroma unaprijedit će nivo saobraćajne  povezanosti) Nedostatna promocija
PRILIKE	PRIJETNJE
Povezivanje poljoprivrede i turizma kao idealnog ržišta za domaću proizvodnju (mlijeko, sir, pršut,voće...) Prihvaćanje turizma kao metode razvoja(metoda – način kako se nešto radi, u ovomslučaju kako se ostvaruje ukupan razvoj) Priključenje EU (kretanje bez ograničenja,sigurnost)	Snažan rast interesa za individualnu gradnju, što uz neke druge interesemože vrlo neugodno djelovati na zaštitu prostora i prirode Moguća konfliktnost interesa zarazvoj (turizam – industrija, da alikakva?) Nedostatna finansijska podrška

---

[1] Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2018. godine, str. 70