ponedjeljak, 21. listopada 2013.

Turizam kao nova dimenzija u međunarodnim ekonomskim odnosima





Turizam danas predstavlja veoma snažan faktor u svjetskoj privredi. Na sadašnjem stepenu postao je prvorazredni ekonomski fenomen, čija dosadašnja ekspanzija pokazuje da turizam čeka daljnji nagli porast koji je daleko od one tačke razvitka kada bi se moglo govoriti o početku skore „iscrpljenosti“, ili fazi stagnacije. Prije nekoliko godina on je postao prvi aktikal medjunarodne razmjene . Taj primat i dalje zadržava, jer stopa medjunarodnog turističkog prometa posljednjih godina raste znatno brže od stope izvoza drugih robe. Suvremeni turizam, slobodno se može reći, je direktna posljedica ukupnog razvitka i napretka čovječanstva. Danas preko 800 miliona ljudi uključuje u turistička putovanja širom svijeta, a tim što je u domaći turistički promet uključen svaki četvrti stanovnik naše planete.
 U prvom je to redu posljedica razvitka svjetske privrede koja se nalazi u stalnoj evoluciji pod uticajem naučno-tehničke i tehnološke revolucije. Kriteriji, mjerila i postavke o prirodnom i proizvodnom bogatstvu sada se brzo mijenjaju, jer razvitak proizvodnih snaga sve više obogaćuju savremenu privredu novim djelatnostima i čovjekovom akcijom. I upravo, te nove djelatnosti, a posebno turizam, daju nove i snažnije impulse opštem privrednom razvitku.
Većima svjetskih relevantnih institucija, koje se bave predviđanjem budućeg razvoja turističkog prometa saglasna je da će trend rasta biti i dalje pozitivan i da će i dalje prosječna stopa rasta međunarodnog turizma iznositi između 4% - 6% godišnje. Pri tome je važno istaći, da su dosadašnja praćenja zbivanja i tokova u međunarodnom turizmu, utvrdila, da bez obzira na sve dosadašnje političke i ekonomske promjene (recesije, krize, i sl.) u intenzitetu razvoja dolazi do povećanja turističke potrošnje. Devizni izdaci za turizam rastu brže od rasta općeg privrednog razvitka (društvenog proizvoda)! Ta je činjenica izuzetno važna za budućnost turizma. [1]
 U savremenoj privredi, sirovinama za produkciju sada se smatraju gotovo sva prirodna dobra, pa i ljudske tekovine. U tome je posebna uloga turizma, jer on utiče na pretvaranje prirodnih, generičkih slobodnih i ekonomski indiferentnih dobara i na uključivanje neprivrednih djelatnosti u privredni ciklus, odnosno ekonomski proces.
Upravo iz tog razloga zemlje, kako razvijene, tako nerazvijene sve više napuštaju ekonomsku politiku isključivog favorizovanja najpropulzivnije privredne grane, a to je neka od grana industrije ili poljoprivrede, odustaju od isključivo favorizovanja razvoja najrazvijenijih prostora i područja.


[1] Festić, M., Značaj turizma za privredni i društveni razvoj u novim trendovima globalizacije.

Nema komentara:

Objavi komentar