Odnosi sa javnošću na Internetu

Predstavljanje na Internetu, nije ništa drugo nego jedna vrsta marketinga. Internet marketing predstavlja korištenje pretraživanja i prezentiranja na Internetu u cilju stvaranja profita. Prezentiranje na Internetu predstavlja reklamu koja ima bitne razlike u svim njenim segmentima u odnosu na standardno reklamiranje.Pretraživanje na Internetu predstavlja ispomoć prezentiranju u slučaju postojanja Vaše prezentacije. Kako je Internet marketing nova oblast u savremenim sistemima komunikacije i u marketingu uopće, postoje mnoge zablude i čine se mnoge greske u predstavljanju kompanija, proizvoda i usluga na Internetu.

Internet se smatra „novim medijem“ koji ima veliku ulogu u odnosima sa javnošću. Razlog tome je dostupnost Interneta svim korisnicima. Internet bilježi sve veći rast broja korisnika, tako da je postao nezaobilazno sredstvo u odnosima sa javnošću. Postoje različita mišljenja u pogledu učinkovitosti ovakvog načina odnosa sa javnošću, krenuvši od onih koji smatraju da nisu ispunjena prvobitna očekivanja, pa do onih koji smatraju suprotno. Internet pruža mogućnost fleksibilnog, i za pojedine ciljne grupe specifičnog oblikovanja komunikacije. Internet pruža mogućnost različitog oblika komunikacije (tekst, audio, video, multimedija) i za omogućuje različite oblike komunikacije (npr. individualno traženje informacija, recipročna interakcija i sl.). Ono što je veoma bitno kod prezentiranja firmi je da se predstave korisnicima na način da korisnici mogu lahko i jednostavno pronaći što im treba jer u protivnom postoji opasnost da korisnici napuste website i da se nikada više ne vrate na isti. U knjizi Internet-PR (Odnosi sa javnošću na Internetu) Dieter Herbst definira odnose sa javnošću na Mreži kao tehničku posredovanu komunikaciju sa referentnim skupinama na Internetu i preko Interneta. Cilj je povećati prepoznatljivost preduzeća i izgradnja imidža. To znači da je neophodno ovakav način odnosa sa javnošću ugraditi u integrirano komuniciranje. Slično i drugi autori definišu odnose sa javnošću putem Interneta, jer se posmatra kao sistem za komunikaciju putem elektronske pošte, news grupa, zatim postavljanja na raspolaganje raznih informacija u elektronskoj formi. Na ovaj način se podupire proces menadžmenta odnosa sa jabnošću.

Herbst smatra da se Internet dosad nije integrirao u ukupnu komunikaciju, a također i neki drugi autori smatraju da on-line komuniciranje nije integrisano u ukupno korporativno komuniciranje. Po Herbstu preduzeća nerijetko postavljaju zastarjele informacije na Internetu što je u suprotnosti sa onim što pruža Internet, a to je mogućnost brzog ažuriranja informacija. Često se objavljuju samo kopije brošura preduzeća što je pogrešan pristup. Ovakav pristp može dovesti do kontraprodukta i slabljenja imidža preduzeća, te je iz tog razloga neophodno stalno ažuriranje i inovatibnost koju zahtjeva javnost.

Stvarnost je takva da danas gotovo i ne postoje novinari koji ne koriste on-line medije za informisanje, a mnogi koriste Internet kao jedini izvor informacija. To govori o snazi Interneta kada je u pitanj njegova uloga u odnosima sa javnošću. Najveći problem je naći kvalitetne i vjerodostojne informacije (što su anketirani novinari iz Njemačke naglasili kao poseban problem).

Multimedijalnost Interneta (povezanost slike, teksta, grafike, zvuka i videa) novinari ne smatraju osobito važnim, ali to je izuzetno značajno za odnose sa korisnicima jer korisnicima često privlače pažnju ovakvi multimedijski sadržaji.

Odnosi sa javnošću putem Interneta zahtjeva uvažavanje činjenice da se stalno pojavljuju nove „virtualne skupine“, koje mogu nastati spontano te se isto tako brzo raspasti. Ovakve skupine se mogu shvatiti kao nove mogućnosti u odnosima sa javnošću jer kako kaže Anthony J.D'Angelo (osnivač The Collegiate Em Powerment Company) „gradi svoju reputaciju tako što ćeš pomagati drugima da izgrade svoju“. To znači da kroz duge „virtuelne skupine“ poput marketplace mjesta se može lakše doprijeti do potencijalnih korisnika, pa samim tim izgradnjom imidža takvih websiteova, gradi se i vlastiti imidž. Herbst navodi kao jedan od najvećih izazova on-line odnosa sa javnošću taj da se izgradi sposobnost njihovog uživljavanja u nove ciljne grupe, što znači sposobnost identificiranja potreba javnosti i primjerne komunikacije sa njima. Po istom autoru najbolje je doći na stranicu, vidjeti što ima i tada uspostaviti vezu sa ponuđačem. Bitna obilježja interaktivnih odnosa sa javnošću (koje navodi Herbst) su nabrojani i objašnjeni u nastavku.

-          Odnosi sa javnošću dio su središnje komunikacijske platforme: na Internetu se mogu povezati svi komunikacijski instrumenti (npr. unaprjeđenje prodaje, oglađavanje, odnosi sa javnoščću i sl.).

-          Odnosi sa javnošću su multimedijalni: Internet pruža mogućnost multimedijskih prezentacija.

-          Odnosi sa javnošću su bezvremenski, a to znači dostupnost sajta u svim trenucima.

-          Odnosi sa javnošću nisu vezani za određeno mjesto: Internet je dostupan svim korisnicima u svijetu.

-          Odnosi sa javnošću su interaktivni: korisnici su aktivni i mogu sami tražiti informacije koje im trebaju.

-          Odnosi sa javnošću su hipermedijalni: postoji mogućnost međusobnog povezivanja informacija.

-          Odnosi sa javnošću imaju nove partnere u komunikaciji: poput on-line novinara, on-line kritičara itd.

-          Odnosi sa javnošću na Mreži povezani su sa drugim mrežama, odnosno dolazi do integracije Interneta i Intraneta.

-          Odnosi sa javnošću su umreženi sa drugim tehnologijama, npr. sa telefaksom, PDA (Personal Dogital Assesment) uređajima, mobitelom, televizijom i sl.

Internet omogućava savladavanje geografskih barijera i stvaranje internetskih skupina („on-line komune“) u kojoj se mogu udružiti ljudi koji dijele interese, a da se ne moraju uopće ni poznavati. Neki autori smatraju Internet „najvećom kuhinjom glasina na svijetu“. Tu dolazi do izražaja vjerodostojnost informacija, odnosno kako selektrirati prave informacije, tj. izdvojiti informaciju iz velike količine podataka. Poznat je slučaj Intelovih Pentium procesora iz 1984. godine  kada je jedan korisnik uočio određeni nedostatak-pogrešku (nije se moglo podijeliti više od 9 do 10 decimalnih mjesta iza zareza). Intel nije uspio umirivanjem korisnika, tako da se vremenom pijavila skupina korisnika sa istim primjedbama i Intel je bio primoran promjeniti besplatno sve čipove skupine koja se formirala oko zajedničkog interesa. Tako je i Ford imao negativnih iskustava zbog osnivanja „Udruženja vlasnika plamtećih Fordova“ koje je 1996. godine prislilo Ford da povuće 8 miliona automobila iz prodaje. Roškovi Forda i prodavača su iznosilioko 200 – 300 miliona dolara. Tu su još brojni primjeri, ali za shvaćanje važnosti Interneta u odnosima sa javnošću su dovoljna i ova dva primjera još od prije nekoliko godina. Danas je Internet doživio ekspanziju, pa njegov uticaj može biti još izraženiji. Nema potpune sigurnosti protiv napada iz cyberspacea i mjere za suzbijanje kriza, poput kontinuiranog pretraživanja/monitoringa, sudjelovanja u raspravama i informiranja zaposlenika, jesu idealne, ali su vrlo skupe. Naravno, opet je bitno razvijanje dvosmjerne komunikacije sa javnošću, a ne samo prezentirati informacije koje često znaju biti zastarjele. Razvijanjem dvosmjerne komunikacije sa okruženjem, kompanija gradi i upravlja svojom reputacijom i stvara uslove za realizaciju poslovnih interesa, što dovodi i do povećanja profita, unapređenja tržišne pozicije i ukupnog poslovanja kompanije.

Internet marketing ne završava izradom jedne web stranice i njezinim prijavljivanjem na jedan ili nekoliko pretraživača. Marketing nije davanje nekoliko oglasa u lokalni oglasnik.  Marketing zahtjeva kontinuiranu analizu, istraživanje, planiranje i praćenje rezultata korištenjem standardnih i alternativnih metoda. Online marketing je oblik direktnog marketinga koji se provodi posredstvom interaktivnih online kompjuterskih sistema koji elektronskim putem povezuju kupce sa prodavcima.