Smještajni kapaciteti

Materijalnu osnovu za razvoj turizma možemo posmatrati u užem i širem kontekstu. U užem obimu to su ugostiteljski objekti i turistička infrastruktura. U širem smislu to su: smještajni kapaciteti, ugostiteljski kapaciteti, saobraćajnice, trgovina, zanatstvo, komunalna infrastruktura, zdravstveni i sportsko-rekreativni objekti, itd. Naravno da se veliki dio materijalne osnove za razvoj turizma, ne gradi isključivo za potrebe turizma. Hoteli i ostali ugostiteljski objekti namijenjeni su i ljudima koji ne putuju u čisto turističke svrhe, kao i

domicilnom stanovništvu.

Ugostiteljski objekti i smještajni kapaciteti su osnovni nosioci turističke privrede i namjenjeni su za prihvat, smještaj i ishranu gostiju. Upravo broj ugostiteljskih i smještajnih objekata, njihova struktura i opremljenost najbolji su pokazatelji turističke razvijenosti jednog grada, regije i zemlje u cjelini. Kod nas se navedeni objekti vežu za materijalnu bazu turizma, iako oni bez izgrađene saobraćajne infrastrukture služe dobrim djelom domaćem gostu i onima koji su ih izgradili.

Prema službenim podacima F BiH raspolaže sa 15 760 turističkih ležajeva u 2009. godini. Broj se iz godine u godinu povećava, a u razdoblju od 2003. - 2007. godine povećao se za 27%. Od ukupnog broja ležajeva 84% se nalazi u hotelima/motelima, što bi ukazivalo na visoku kvalitetu smještajnih kapaciteta po strukturi. Značajan se dio smještajnih kapaciteta nalazi u malim obiteljskim hotelima, motelima i pansionima.

Tabela 7. Broj ležajeva u FBiH po vrstama

	2007	2008	2009
Broj ležaja -ukupno Number of beds	13 667	14 206	15 760
U hotelima	11 331	12 054	13 289
U motelima	1.081	1.019	1.173
U privatnim sobama	312	195	219

Izvor: Federacija u brojkama, str.

Tabela 8. Ležajevi u F BiH 2010.

	Ležaj	Udio
Hoteli	13 289	83,4
Moteli	1.173	7,44
Privatne sobe	219	1,38
Ostalo	1079	6,85
Ukupno	15 760	100

Izvor: Statistički godišnjak/ljetopis F BiH 2010.

Tokom izrade Strategije razvoja turizma Federaciji BiH za period od 2008. do 2018. godine izvršena je okvirna procjena prema kojoj F BiH raspolaže s oko 36.000 ležajeva, sa strukturom kako slijedi:

• Hoteli 11.331 (pretpostavlja se da su svi hoteli uredno registrirani za djelatnost)
• Moteli 1.081 (pretpostavlja se da su svi moteli uredno registrirani za djelatnost)
• Privatne sobe 22.587
• Ostalo 1.000

Prema izloženim podacima (okvirno) proizlazi da hoteli i moteli sudjeluju u ukupnom broju

ležajeva sa 35,0%, što je i dalje, po kvaliteti strukture, vrlo povoljno.

Vrijedi dodati da postoji velika vjerojatnost da je broj privatnih soba ozbiljno veći. Istodobno, a polazeći od sve većih zahtjeva potražnje nužno je upozoriti da kvaliteta samog smještaja i njegova standardizacija na razini svjetskih kriterija i trendova zaostaje.[1]

U ovako kratkoj analizi smještajnih kapaciteta čini se prikladnim podsjetiti da je krajem osamdesetih godina BiH raspolagala s 44.088 ležajeva (SGJ, 1988), a F BiH (u današnjem smislu, slijedom okvirne procjene udjela od 65%) sa 28.664 ležajeva, od čega (istim slijedom, 65% od BiH):

Tabela 9.

	Ležaj	Udio
Hoteli	12.677	44,2
Moteli	8.677	30,3
Kampovi	2.423	8,5
Domaćinstva	3.793	13,2
Ostalo	1.094	3,8
Ukupno	28.664	100

Izvor: Strategiji razvoja turizma Federacije BiH za period od 2008. do 2018, str.61.

Ilustracije radi, tadašnja je statistika registrirala i specifične kapacitete, kao što su planinarski domovi i radnička odmarališta koje ne treba, u smislu ponude u novim uvjetima, zanemariti.

Podaci s kraja osamdesetih godina upućuju na barem još dva zaključka:

• Prvo, ukazuje se rezultat destrukcije destinacije u odnosu na današnje stanje. Naime, aktualni procijenjeni kapaciteti su veći u odnosu na navedeno razdoblje (1987.), ali samo zahvaljujući velikom povećanju broja ležajeva u privatnom smještaju.
• Drugo, struktura kapaciteta s kraja osamdesetih može biti jedan od orijentira projekcija za budućnost.

---

[1] Strategija razvoja turizma Federacije Nosne i Hercegovine za period od 2008. do 2018. godine, decembar 2008., str.61.