Uspješnost na turističkom
tržištu nije moguća
bez dobro razvijene
saobraćajne povezanosti destinacije
s okruženjem. Brzi
tehnološki napredak u svijetu očituje
se i uvođenjem
savremenijih, udobnijih i bržih saobraćajnih sredstava. Jedna od
funkcija saobraćajnog sistema je
posredovanje u saobraćajnoj povezanosti turističkih destinacija s emitivnim
tržištem, a ta će uloga postati još
važnijom s izgradnjom i modernizacijom saobraćajne infrastrukture F BiH.
Da bi saobraćaj mogao udovoljavati potrebama turizma, posebno je važna
skupina posebnih ciljeva, kojima bi se
ostvarili specifični prometni projekti namijenjeni posebice turistima, i
to:
- Gradski saobraćaj;
- Saobraćaj u mirovanju;
- Koncept održivog razvoja saobraćaja i turizma;
- Sigurnost saobraćaja.
Razvoj saobraćajnog sistema F BiH treba težiti ostvarenju dva dugoročna
temeljna cilja:
- Integraciji u europski saobraćajni sistem;
- Oblikovanju saobraćajnog sistema prema potrebama privrednog i društvenog razvoja.
Osnovne karakteristike sadašnjeg
stanja transportno-komunikacijskog sistema
Bosne IiHercegovine su:
- U željezničkom prometu Bosna i Hercegovina raspolaže s ukupno 1.031 km željezničkih pruga, čemu treba dodati i industrijske kolosijeke do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta. Danas je ovaj sistem tehnički i organizacijski nedovoljno obnovljen. Osnovni smjerovi koji bi bosanskohercegovačke željeznice uveli u paneuropsku željezničku mrežu svakako je paneuropski Koridor Vc (Šamac-Doboj-Sarajevo-Čapljina-Ploče); Paralela 10 (Transverzalna željeznička linija Zvornik-Tuzla-Doboj-Banja Luka-Novi Grad-Republika Hrvatska); Smjer sjever-jug (Dobrljin-Novi Grad-Bihać-Martin Brod- Knin, Republika Hrvatska) i željeznička pruga Banovići-Tuzla-Brčko.
Nema komentara:
Objavi komentar